- Objavljeno: 28.04.2023.
Svjetski je dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu te Nacionalni dan zaštite na radu
Državni inspektorat će i nadalje, u cilju sprečavanja i smanjivanja broja ozljeda na radu, nastaviti sa nadzorima ponajprije kod poslodavaca u djelatnostima koje bilježe povećani broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te broj smrtno stradalih radnika.
Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) svaki 28. travnja u godini obilježava kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu, a od 2007. godine u Republici Hrvatskoj se, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava kao Nacionalni dan zaštite na radu.Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanja nastanka invalidnosti radnika.
Obilježavanjem ovog dana naglašava se važnost osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.
Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i Nacionalnog dana zaštite na radu, predstavnici Državnog inspektorata sudjelovali su na tribini Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, s ključnim akterima u području zaštite na radu. Na tribini se razgovaralo o tome kako rasvijetliti uzroke lošeg stanja zaštite na radu i ponuditi rješenja za njezino unapređenje, prvenstveno u vidu sprečavanja i smanjivanja broja ozljeda na radu.
Broj ozljeda na radu, uključujući nažalost i smrtnih u stalnom je porastu od 2014. godine. Inspektori rada za nadzor u području zaštite na radu obavili su u 2022. godini 720 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda osoba na prostoru poslodavca, od toga 65 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja, 521 nadzora povodom ozljeda zbog kojih je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi i 134 nadzora ozlijeđenih osoba koje nisu zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Od 66 osoba kod kojih je na prostorima poslodavaca utvrđena smrt, šest (6) osoba nisu bili radnici, 22 radnika je umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti, a 38 radnika je smrtno stradalo prilikom obavljanja poslova.
Državni inspektorat će i nadalje, u cilju sprečavanja i smanjivanja broja ozljeda na radu, nastaviti sa nadzorima ponajprije kod poslodavaca u djelatnostima koje bilježe povećani broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te broj smrtno stradalih radnika.
U ostvarenju ovog cilja svoj doprinos moraju dati svi dionici u sustavu, od tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija, osiguravatelja pa sve do samih radnika koji trebaju ukazivati na nepravilnosti u radnom okruženju.